PRINT
SENJ
Gosti koje zanimaju starine mogu u kraćoj šetnji posjetiti tvrđavu Nehaj. Automobilom se mogu posjetiti planinsko naselje Krivi Put, prijevoj Vratnik (698 m), otkud je izuzetan pogled na okolicu (morsku i gorsku), bogata lovišta u okolnim šumama - idealno mjesto za planinarenje i lov, te Senjska Draga, gdje se može pogledati klasicistički mauzolej iz 1848. Onome tko se odluči za velebitske ljepote najpouzdaniji je planinarski dom Zavižan (s 50-ak postelja) do kojega se dolazi preko Svetog Jurja i Oltara, odakle se kraćim ili duljim šetnjama mogu posjetiti mnogobrojne prirodne rijetkosti (botanički vrt, Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama i dr.). U Senju se održavaju mnoge zabavne manifestacije: zimski karneval (u siječnju i veljači), smotra klapa (u srpnju), te Senjski ljetni karneval (u kolovozu).
SENJ, grad i luka u Velebitskom kanalu. Leži amfiteatralno na samom rubu pošumljene Senjske drage na podnožju pretežno golih krških pristranaka Velebita i Senjskog bila. Geografski položaj Senja određuju u prvom redu kopneni putovi; najkraća je veza Zagreba i Siska s morem preko Karlovca ili Topuskog na kapelsko sedlo Razvale (884 m), a odatle preko Vratnika (698 m) na Velebitu; tu je dinarska planinska barijera najuža. Tim se smjerom odvija promet od najstarijih vremena između panonskog prostora i mora. Osim ove povezanosti s posavskim, odnosno panonskim prostorom položaj Senja omogućuje i veze s Bosnom. Senj često spominju grčki i rimski geografi i povjesničari, a na rimskoj Tabuli Peutingeriani označen je kao por(tus) Senia. Za rimskog vladanja bio je u sastavu provincije Ilirik (potonje Dalmacije) kao jedan od glavnih lučkih gradova na sjevernom Jadranu. Gospodarska su osnova poljodjelstvo u okolici, stočarstvo, ribarstvo i turizam. Na križištu je magistralnih prometnica (M2) te Karlovac-Brinje-Senj (M6.02) i Senj - Otočac - Gospić (M5).